Može li vam post pomoći da se izborite s prehladom i gripom?

Šta je post?

Post je definiran kao apstinencija od hrane, pića ili oboje tokom određenog vremena.

Postoji nekoliko vrsta posta:

• Apsolutni post:  Uključuje odricanje od hrane i tekućine, obično traje kratko vrijeme.
• Post vode: Omogućuje unos vode, ali ništa drugo.
• Post sokovima: Također poznat kao čišćenje sokovima ili detoksiciranje sokovima, a obično uključuje unos samo sokova od voća i povrća.
• Povremeni post: Ovaj obrazac prehrane prolazi između razdoblja prehrane i razdoblja posta, koji mogu trajati i do 24 sata.

Postoji nekoliko načina kako postiti i svaki ima svoj način ograničavanja unosa hrane i pića.

Kako post utječe na vaš imunološki sistem?

Post tjera tijelo da se oslanja na zalihe energije za održavanje normalne funkcije. Prije svega koristi se glukoza, koja se uglavnom nalazi kao glikogen u jetri i mišićima. Jednom kada se vaš glikogen potroši, što se obično događa nakon 24–48 sati, vaše tijelo počinje koristiti aminokiseline i masnoću za energiju. Korištenjem velikih količina masti kao izvora goriva stvaraju se nusproizvodi zvani ketoni, koje vaše tijelo i mozak mogu koristiti kao izvor energije.Zanimljivo je da je primijećen jedan određeni keton - beta-hidroksibutirat (BHB) koji koristi imunološkom sustavu.

Nedavna istraživanja na ljudima pokazala su da post u trajanju od 48 do 72 sata također može promicati recikliranje oštećenih imunoloških ćelija, omogućavajući obnavljanje zdravih. Važno je napomenuti da tačni načini na koje post utječe na imunološki sistem još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni. Potrebno je još studija.

Zašto bi post mogao pomoći u oporavku od prehlade ili gripe?

Uobičajene simptome prehlade i gripe mogu uzrokovati virusi ili bakterije. Zanimljivo je da postoje istraživanja koja podupiru ideju da je nedostatak apetita, koji često osjećate tokom prvih nekoliko dana bolesti, prirodna prilagodba vašeg tijela za borbu protiv infekcije. Manjak apetita koji često prati prehladu ili gripu način je da potaknete svoje tijelo da ukloni zaražene ćelije kroz proces poznat kao stanična apoptoza. Zanimljivo je da rezultati male studije sugerišu da vrsta infekcije može diktirati je li prehrana korisna ili ne. Ovo istraživanje je sugerisalo da post može najbolje promicati izlječenje od bakterijskih infekcija, dok jedenje hrane može biti bolji način u borbi protiv virusnih infekcija.

Čini se da se sve dosadašnje studije slažu da su korisni učinci posta ograničeni na akutnu fazu infekcije - obično traje do samo nekoliko dana.

Post i ostale bolesti

Osim potencijalnih koristi posta kod infekcija, ovaj režim ishrane vam može pomoći i kod još nekih medicinskih stanja:

• Dijabetes tipa 2: Povremeni post može imati pozitivne učinke na otpornost na inzulin i razinu šećera u krvi kod nekih pojedinaca.
• Oksidativni stres: Povremeni povremeni post može pomoći u sprječavanju bolesti ograničavanjem oksidativnog stresa i upale.
• Zdravlje srca: Post može smanjiti faktore rizika od srčanih bolesti poput tjelesne težine, ukupnog holesterola, krvnog pritiska i triglicerida.
• Zdravlje mozga: Studije na životinjama i ljudima sugerišu da post može zaštititi od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove, Parkinsonove i Huntingtonove bolesti.
• Rak: Kratka razdoblja posta mogu zaštititi oboljele od raka od oštećenja hemoterapije i povećati učinkovitost liječenja.

Za sada postoje samo ograničeni dokazi da post poboljšava simptome prehlade ili gripe. S druge strane, niz studija sugeriše da konzumiranje određene hrane može poboljšati simptome prehlade i gripe.

Najbolja hrana za borbu protiv simptoma prehlade

• Tople tekućine, poput supe, daju vam i kalorije i hidrataciju, te je dokazano da smanjuje zagušenja. 
• Blaga, lako probavljiva hrana, poput riže ili krompira
• Izbjegavajte kofein, kiselu vodu i začinjenu hranu.
• Izbjegavajte izuzetno masnu hranu kojoj je potrebno duže vremena da se probavi
• Konzumirate dosta namrinica s visokim sadžrajem vitamina C, poput narandže, manga, papaje, bobica i lješnjaka.
• Ako osjećate mučninu, u svoju ishranu ubacite malo đumbira.
• Pobrinite se da ostanete hidrirani.
• Dodajte prstohvat soli u vaše tekućine, ovako ćete nadopuniti elektrolite izgubljene znojenjem, povraćanjem ili dijarejom.
• Konzumirajte bijeli luk koji sadrže spojeve za koje je dokazano da sprječavaju infekcije i povećavaju odbranu od prehlade i gripe

Trebate li jesti kada ste bolesti?

Na osnovu trenutnih dokaza, dobra je ideja jesti kad ste bolesni. Ipak, nema razloga da se forsirate da jedete ako ne osjećate glad. Bez obzira jeste li jeli ili ne, imajte na umu da su konzumiranje adekvatne tekućine i dovoljno odmora i opuštanja ključni faktori oporavka.