Mozak koristi više energije nego bilo koji drugi organ u ljudskom tijelu, a upravo glukoza je jedan od osnovnih izvora neophodnog goriva. Ali šta se događa kada je mozak izložen prekomjernoj količini šećera u ishrani? U ovom slučaju više definitivno nije bolje.
Negativan utjecaj šećera na mozak
Ovisnost o šećeru
Višak šećera u mozgu narušava našu samokontrolu, ali i naše kognitivne vještine. Za mnoge ljude, malo šećera potiče žudnju za više. Šećer ima učinak sličan drogama, te ljudi vremenom mogu postati ovisni o njemu. Znanstvenici sugerišu da slatka hrana, zajedno sa slanom i masnom hranom, može stvoriti efekte slične ovisnosti u ljudskom mozgu, usporavajući gubitak samokontrole i dovodeći do prejedanja.
U prošlosti, ovaj poticaj bio je koristan ljudima jer su namirnice bogate kalorijama pomagale u preživljavanju kada je hrane bilo malo. Međutim, danas ovaj nagon doprinosi bolestima poput pretilosti i dijabetesa.
Istraživanja su pokazala i da hrana s visokom količinom glukoze aktivira regije u mozgu koje izazivaju intenzivniji osjećaj gladi. Hrana koja uzrokuje povišene količine glukoze u krvi stvara veće šanse od ovisnosti u mozgu.
Ovisnost o šećeru
Dodatna istraživanja o aktivnostima mozga pružila su dokaze koji podupiru ideje da prejedanje mijenja sistem mozga, a zatim potiče dodatno prejedanje. Smatra se da se na ovaj isti način razvija ovisnost.
Vremenom su potrebne sve veće količine šećera kako bi se postigao isti osjećaj u mozgu. Istraživanja nalažu da prejedanje rezultira progresivnim pogoršanjem ovisnosti o namirnicama s malo hranjivih sastojaka, koje su bogate šećerom, masnoćama i soli. Jedno istraživanje, objavljeno u PLoS One, otkriva da slatka hrana može biti ovisnija od kokaina.
Pamćenje
Višak šećera može biti štetan za cijelo tijelo, a naročito i za sposobnost pamćenja. Povišenje glukoze u krvotoku može biti štetno za mozak, te rezultira usporavanjem kognitivnih funkcija, te oslabljenim pamćenjem i fokusom.
Neka istraživanja pokazuju i da velika konzumacija šećera izaziva upalu u mozgu, koja dovodi do poteškoća u pamćenju. Dobra vijest je da ovo upalno oštećenje mozga ne mora biti trajno. Istraživanje objavljeno u časopisu Nutrients iz 2015, utvrdilo je da smanjenje potrošnje šećera i dodavanje omega-3 masnih kiselina i kurkumina u ishranu poboljšava memoriju.
Raspoloženje
Šećer također može utjecati na vaše raspoloženje. Snimanje mozga pokazalo je da je kod zdravih, mladih ljudi sposobnost procesiranja emocija ugrožena kada je glukoza u krvi povišena. Drugo istraživanje objavljeno u časopisu Diabetes Cre otkrilo je da su ljudi s dijabetesom tipa 2 izvijestili povećan osjećaj tuge i tjeskobe tokom akutne hiperglihemije (povišenog šećera u krvi).
Jedno od najvećih istraživanja koje povezuje šećer i depresiju, analiziralo je raspoloženje 23 245 pojedinaca u studiju Whitehall II. Otkriveno je da se veće stope konzumacije šećera povezuju s većom učestalošću depresije.
Mentalni kapacitet
Povišen nivo glukoze u krvi šteti krvnim žilama. Oštećenja krvnih žila su jedan od glavnih uzroka vaskularnih komplikacija dijabetesa, što dovodi do drugih problema, poput oštećenja krvnih žila u mozgu i očima. Ovo može uzrokovati retinopatiju.
Česta izloženost visokim razinama glukoze smanjuje mentalne sposobnosti, te dovodi do sporijeg učenja, pamćenja i kognitivnih funkcija.
Kao što istraživanja pokazuju, bilo koji šećer u ishrani je opasan, te ove opasnosti možemo izbjeći ako svojoj želji za slatkišima udovoljimo svježim voćem umjesto rafiniranih šećera. Jedenje svježeg voća pruža zadovoljavajući slatkoću uz dodatak vlakana, antioksidansa i fitohemikalija koji smanjuju porast šećera u krvotoku i blokiraju njegove negativne učinke.
