Većina ljudi zna da je konzumiranje hrane bogate proteinima neophodno za izgradnju mišićne mase, održavanje hormonalne produkcije, proizvodnje antitijela, produkciju enzima i izbjegavanje neželjenog gubljenja mišićne mase tokom faza držanja dijeta.
Negativni efekti prevelikog unosa proteina
Unosimo li ih previše?Međutim, ono što ljudi obično ne znaju je davanje tačnog odgovora na pitanje, koliko proteina je u stvari potrebno tijelu za optimalno funkcionisanje? Ta nepoznanica, rezultat je učestale pojave u finansijski imućnim državama svijeta, čiji problem stanovništva se ne ogleda u premalom unosu proteina, već potpuno suprotno - nepotrebno velikom baziranju ishrane na ovom makronutrijentu.
Tako na primjer u Sjedinjenim Američkim Državama, stanovništvo u prosjeku konzumira tri puta više proteina nego što bi trebalo, dok uopšte ishranom ne ispunjava minimalne potrebe dnevnog unosa složenih ugljikohidrata i dobrih masti, od kojih su oba makronutrijenta od iznimne važnosti za zdrav i dug život.
Na duže staze, ovo obično vodi do situacije u kojoj se u probavnom sistemu nalazi premalo vlakana, a koji su od velike važnosti za održavanje probavnog sistema zdravim i koji regulišu rad crijeva svojim djelovanjem na crijevnu floru.
Preveliko konzumiranje proizvoda bogatih proteinima, može rezultirati povećanjem masnih naslaga na tijelu jer previše proteina pretvara se u šećer kog ćelije ne koriste kao gorivo, već ga storniraju kao zalihe u obliku masti. Ovakav način povećanja nivoa šećera jedva čekaju gljivice, patogene bakterije i ćelije raka, kojima služe kao hrana i omogućuju rast. Dakle krajnje ozbiljna stvar i najveća opasnost, pa slobodno možemo reći i glavni uzročnik stalnog povećanja stope malignih oboljenja u svijetu!
Uz sve to, veliki unos proteina općenito zahtijeva i mnogo veći i opsežniji rad bubrega koji imaju zadatak da uklone azot iz krvi, što može izazvati dehidrataciju i osjećaj konstantne žeđi.
Za ljude koji ne vježbaju i čiji dnevni plan se sastoji od sjedenja za radnim stolom i manje šetnje, dnevni unos od 40 do 70 grama proteina dnevno je sasvim dovoljan. S druge strane, ljudi koji imaju mnogo fizičke aktivnosti, koji vježbaju i žele povećati svoju mišićnu masu, trebaju unositi minimalno gram proteina po kilogramu svoje tjelesne mase.
Optimalna količina unosa proteina, pored životnog stila i nivoa aktivnosti, također ovisi o životnoj dobi, polu i genetskim predispozicijama. U praksi, kombinovana i raznovrsna ishrana je najbolji mogući recept za zdravlje i dobar osjećaj u sopstvenoj koži. Ono što konstantno treba imati na umu je to da najveći dio ishrane treba biti baziran na složenim ugljikohidratima, tek nakon toga na proteinima i dobrim mastima koje se nikada ne smiju preskakati, a za koje posebno ne treba misliti da su uzročnici debljanja.
Sve dok se svaka od tih komponenti unosi u normalnim količinama, i tjelesna forma će ostati na normalnom nivou i bez neželjenih varijacija.