Negativni efekti prevelikog unosa proteina

Unosimo li ih previše?

Većina ljudi zna da je konzumiranje hrane bogate proteinima neophodno za izgradnju mišićne mase, održavanje hormonalne produkcije, proizvodnje antitijela, produkciju enzima i izbjegavanje neželjenog gubljenja mišićne mase tokom faza držanja dijeta.

Negativni efekti prevelikog unosa proteina

Međutim, ono što ljudi obično ne znaju je davanje tačnog odgovora na pitanje, koliko proteina je u stvari potrebno tijelu za optimalno funkcionisanje? Ta nepoznanica, rezultat je učestale pojave u finansijski imućnim državama svijeta, čiji problem stanovništva se ne ogleda u premalom unosu proteina, već potpuno suprotno - nepotrebno velikom baziranju ishrane na ovom makronutrijentu.

Tako na primjer u Sjedinjenim Američkim Državama, stanovništvo u prosjeku konzumira tri puta više proteina nego što bi trebalo, dok uopšte ishranom ne ispunjava minimalne potrebe dnevnog unosa složenih ugljikohidrata i dobrih masti, od kojih su oba makronutrijenta od iznimne važnosti za zdrav i dug život.

Na duže staze, ovo obično vodi do situacije u kojoj se u probavnom sistemu nalazi premalo vlakana, a koji su od velike važnosti za održavanje probavnog sistema zdravim i koji regulišu rad crijeva svojim djelovanjem na crijevnu floru.

Preveliko konzumiranje proizvoda bogatih proteinima, može rezultirati povećanjem masnih naslaga na tijelu jer previše proteina pretvara se u šećer kog ćelije ne koriste kao gorivo, već ga storniraju kao zalihe u obliku masti. Ovakav način povećanja nivoa šećera jedva čekaju gljivice, patogene bakterije i ćelije raka, kojima služe kao hrana i omogućuju rast. Dakle krajnje ozbiljna stvar i najveća opasnost, pa slobodno možemo reći i glavni uzročnik stalnog povećanja stope malignih oboljenja u svijetu!

Uz sve to, veliki unos proteina općenito zahtijeva i mnogo veći i opsežniji rad bubrega koji imaju zadatak da uklone azot iz krvi, što može izazvati dehidrataciju i osjećaj konstantne žeđi.

Za ljude koji ne vježbaju i čiji dnevni plan se sastoji od sjedenja za radnim stolom i manje šetnje, dnevni unos od 40 do 70 grama proteina dnevno je sasvim dovoljan. S druge strane, ljudi koji imaju mnogo fizičke aktivnosti, koji vježbaju i žele povećati svoju mišićnu masu, trebaju unositi minimalno gram proteina po kilogramu svoje tjelesne mase.

Optimalna količina unosa proteina, pored životnog stila i nivoa aktivnosti, također ovisi o životnoj dobi, polu i genetskim predispozicijama. U praksi, kombinovana i raznovrsna ishrana je najbolji mogući recept za zdravlje i dobar osjećaj u sopstvenoj koži. Ono što konstantno treba imati na umu je to da najveći dio ishrane treba biti baziran na složenim ugljikohidratima, tek nakon toga na proteinima i dobrim mastima koje se nikada ne smiju preskakati, a za koje posebno ne treba misliti da su uzročnici debljanja.

Sve dok se svaka od tih komponenti unosi u normalnim količinama, i tjelesna forma će ostati na normalnom nivou i bez neželjenih varijacija.

Komentari (0)

Još nije napisan ni jedan komentar! Budite prvi koji će ostaviti komentar?!

Ostalo još 1500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora/ica, a ne nužno i stavove portala Body.ba te portal ne može i neće odgovarati za sadržaj tih kometara. Komentari koji sadrže vrijeđanja, psovanja i vulgaran riječnik mogu biti uklonjeni bez najave i objašnjenja, ali to ne obavezuje Body.ba da obriše sve komentare koji krše pravila. Čitanjem prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim uvjerenjima.

Podijeli članak