Snovi su halucinacije koje se javljaju tijekom određenih faza spavanja. Snovi su najjači za vrijeme REM faze spavanja, kada se vjerovatno nećemo sjećati šta smo sanjali. Mnogo se zna o ulozi sna u regulaciji našeg metabolizma, krvnog pritiska, moždanih funkcija i drugih aspekata zdravlja. No, istraživačima je najteže objasniti ulogu snova.
Zašto sanjamo?
Odakle snovi dolaze?
Kada ste budni, vaše misli imaju određeni logički slijed. Kada spavate, vaš mozak je i dalje aktivan, ali vaše misli ili snovi često imaju malo smisla ili uopšte nemaju smisla. To može biti zato što emocionalni centri mozga pokreću snove, a ne logičke regije.
Uloga snova
Istraživači se još uvijek ne slažu u potpunosti kada je riječ o ulozi snova. Postoje, međutim, neka široko prihvaćena uvjerenja i teorije.
Snovi kao terapija
Snovi mogu biti načini suočavanja s emocionalnim problemima u životu. A budući da kada spavate, mozak djeluje na mnogo emotivnijoj razini nego kada ste budni, mozak može uspostaviti veze sa osjećajima koje vaše svjesno ja ne bi moglo ostvariti.
Snovi kao trening izdržljivosti ili neizdržljivosti
Šta to znači? Jedno od područja mozga koje je najaktivnije tokom sna je amigdala. Amigdala je dio mozga povezan s instinktom preživljavanja i reakcijom borbe ili bijega.
Jedna teorija smatra da će mozak tokom sna biti spremniji da reaguje, jer je amigdala aktivnija tokom sna nego u javi. Srećom, mozak tokom sna šalje signale živcima koji opuštaju vaše mišiće. Na taj način ne pokušavate trčati ili udarati u snu.
Snovi kao inspiracija
Jedna teorija smatra da sanjamo da bi olakšali naše kreativne sklonosti. Bez logičkog filtera koji obično možete koristiti u svom budnom životu i koji može ograničiti kreativni tok, vaše misli i ideje nemaju ograničenja za vrijeme spavanja.
Šta utječe na snove?
Neki faktori koji utječu na nas kad smo budni također mogu utjecati na naše snove.
Zdravstveno stanje
Jedan od najvećih utjecaja na snove je količina sna. Zbog nedostatka sna tokom noći ili dvije (ili više), dijelovi vašeg mozga mogu biti mnogo aktivniji kada konačno uđete u REM fazu sna. Vjerojatno ćete imati živopisnije snove ako ste imali nekoliko neprospavanih noći. Također ćete se vjerojatno sjećati tih snova.
Trudnoća također uslovljava šta ćete sanjati. Mentalna oboljenja poput depresije, anksioznosti, bipolarnih oboljenja, mogu biti okidači da vaši snovi budu hronično negativni ili čak da se pretvore u noćne more.
Hrana
Nema nespornih dokaza da određena hrana dovodi do boljih ili lošijih snova. Ali jasno je da će vam neka hrana moći pružiti bolje pamćenje snova. Sve što utječe na vaše budno raspoloženje vjerojatno će utjecati i na vaše nesvjesno raspoloženje. Dakle, ako vam je tokom nedostajalo šećera, taj bi se osjećaj mogao prenijeti u san.
Dnevne aktivnosti
Sportisti i ozbiljni ljubitelji fitnessa i drugih fizičkih aktivnosti provode manje vremena u REM fazi sna. Također, ako tokom dana imate stresna iskustva, ta iskustva ćete prenijeti i u san i obrnuto, ako ste uspjeli tokom dana da se riješite stresa vaš san će biti bezbrižan i potpuno opušten.
Kako da se sjetite snova
Ako imate san, ali niste se probudili tokom sna, nećete ga moći zapamtiti. Snovi kojih se sjećate su oni koje ste sanjali u trenutku kada ste se probudili.
Dva su načina pomaganja u prisjećanju na vaše snove. Prvi je da kažete sebi dok pokušavate da zaspite, da se želite sjećati svog sna. Ako vam je to posljednja misao, vjerovatno ćete se probuditi iz sna, još uvijek svježeg sjećanja i moći ćete se sjećati šta ste sanjali.
Drugi način jeste da se pokušate sjetiti onoliko sna koliko možete istog trenutka kada se probudite. Nemojte ustajati iz kreveta i nemojte razmišljati ni o čemu drugome. Pokušajte povezati slike i događaje iz vašeg sna i zapišite ih, jer ćete se možda naknadno sjetiti nekih drugih detalja.
