Ukoliko imate doručak, međuobrok, ručak, grickanje medu obrocima i večeru, vaše tijelo je konstantno u stanju zapaljenja.
Grickanje među obrocima
Zašto je toliko nezdravo
Ukoliko ste i vi jedni od onih koji konstantno ubacivaju nešto medu obrocima, nije samo vaš izgled ugrožen.
Radno vrijeme poslije industrijske revolucije je donijelo strukturu obroka u našu svakodnevnicu kako bi se održala snaga radnika. Međutim šablon jela koji uključuje tri obroka na dan se nije ustanovio sve do kasnog 18. stoljeća.
Problem nastaje na današnjici kada ljudi jedu redovna tri obroka i unose međuobroke češće nego prije. Novija istraživanja su pokazala kako imamo neuredne obrasce jedenja. Mnogi konstantno grickaju, dok ne unose obroke u određeno vrijeme, što znaci da provodimo 16 sati na dan jedući.
Mnogi pate od hronične upale
Metabolizam ima dva stanja: stanje posta, dok ne jedemo, i stanje poslije posta.
Apsorpcija hrane poslije posta je metaboličko aktivno vrijeme za tijelo. Međutim, također je vrijeme aktivnosti imunog sistema. Kada unosimo hranu u organizam, tijelo ne uzima samo hranjive materije, također aktivira imunološki sistem kako bi proizveo prolazni inflamatorni odgovor.
Upalni odgovor tijela na hranu je sasvim normalan odgovor od tijela kada je u pitanju upala ili povreda, upala stvara odbranu protiv stresora. Što znači da kada jedemo stvaramo određeni stepen stresa na imunološki sistem. Isto tako se dešava sa ljudima koji jedu međuobrocima, tijelo može da bude u stalnom stanju zapaljenja.
Četiri sata nakon uzimanja obroka, stomačni mikrobi i njihove komponente se puštaju u krvotok i na taj način pokreće zapaljenje imunološkog sistema.
Upala djeluje kao kratkoročni odbrambeni mehanizam imunološkog sistema. Međutim upala koju dobijamo poslije jela može se pogoršati modernim načinima života. To uključuje kaloričnu hranu, česte obroke, prekomjeran unos fruktoze i masne hrane, naročito zasićenih masti. Konstantno zapaljenje poslije obroka tokom vremena može da bude izuzetno štetno za naše zdravlje. Hronična zapaljenja su povezana sa mnogim neinfektivnim bolestima koje se vežu za način života, uključujući i srčane probleme i dijabetes tipa 2.
Intermitentni post smanjuje štetnost
Smanjena učestalost jela kroz intermitentni post ili vremenski ograničeni obroci nose sa sobom mnoge korisne efekte koje smanjeni broj obroka na ljudski organizam. Uključujući i pomoć u gubitku težine i smanjeni rizik metaboličkih bolesti, kao što je dijabetes.
Na osnovu raspoloživih podataka, činjenica je da osnovni aspekt naših prehrambenih navika, broj obroka koje svakodnevno unosimo, nije još uvijek podložan istraživanju.
Međutim međuobroci te pretjerani unos kalorija svakodnevno također dovodi do debljanje, te u nekim slučajevima, kada se radi o prekomjernim obrocima, dovodi do gojaznosti. Pored toga kasni obroci su povezani sa povećanim holesterolom i glukozom što vas može učiniti više otpornim na inzulin. Što vas dovodi da budete hladniji preko dana.
Zbog toga je preporučeno da obroke dijelite na količinsko manje obroke koji su više zadovoljavajući. Pored toga također je poželjno da vrijeme za ishranu smanjite na deset sati dnevno, ili manje, te da pokušate večerati ranije u toku dana.
