Kafa i vaše zdravlje

„Sigurno da ima mnogo više dobrih vijesti nego loših vezanih za relaciju kafe i zdravlja,“ kaže doktor i profesor na Harvardu Frank Hu. Ali, nije dokazano da baš kafa sprječava te bolesti. Istraživači ne pitaju ljude da popiju kafu ili namjerno preskoče jedan dan, da bi dobili neke rezultate. Oni pitaju njih o njihovim navikama vezanim za kafu. Ta istraživanja ne mogu pokazati uzroke niti učinak. Moguće je da oni koji piju kafu imaju druge prenosti, kao što je pravilna ishrana, više vježbanja, ili zaštitne gene. Dakle, ne postoje dokazi. Ali postoje znakovi potencijalnih šteta po zdravlje i nekoliko opreza.

Dijabetes tip 2

„Velika većina tih istraživanja pokazuju koristi kafe kao prevencija dijabetesa. Postoje i dokaz da kafa bez kofeina isto dijeluje kao i obična kafa,“ kaže doktor Hu. U 2005. godini, doktorov tim je prošao kroz 9 istraživanja vezana za kafu i dijabetes tip 2. Više od 193,000 ljudi, oni koji piju više od 6-7 šoljica kafe dnevno su imali 35% manje izglede za dijabetesom, nego oni koji piju manje. Također navode da oni koji piju između 4-6 šoljica dnevno imaju 28% manji rizik. Ova istraživanja ne razdvajaju ispitanike vezano za spol, težinu ili geografsku lokaciju.

Australski istraživači su gledali 18 studija sa oko 458,000 ispitanika. Pronašli su 7% opadanja šanse da se dobije dijabetes 2 za svaku dodatnu šoljicu kafe dnevno. Postojao je sličan rizik smanjenja za one koji piju kafu bez kofeina i čaj. Istraživači ukazuju da podaci koje su dobili iz manjih studija su manje pouzdani. Moguće je da su precijenili jačinu veze između kafe i dijabetesa.

Kako kafa može zadržati dijabetes daleko?

Doktor Hu ukazuje na antioksidanse – nutrijente koji pomažu da se zaštiti tkivo od molekula zvanih neoksidni radikali. On kaže da kafa ima veoma jak antioksidansi kapacitet. Također sadrži minerale poput magnezija i kroma, koji pomažu da tijelo koristi hormon inzulin, koji kontroliše šećer u krvi. Kod dijabetesa tipa 2, tijelo gubi sposobnost da koristi inzulin i regulira šećer u krvi učinkovito. Ali, vjerovatno nije do kofeina. Na osnovu istraživanjima, doktor Hu smatra da ipak koristi ne dolaze zbog kofeina.

Zadržite kofein?

„Činjenica da kafa sadrži dobre stvari ne znači da je dobra za nas,“ kaže doktor D. Lane, profesor na Duke univerzitetu. „Nije dokazano da konzumacija kafe donosi povećanje antioksidanasa u tijelu. Znamo da postoje velike količine antioksidanasa u kafi, pogotovo u svježe kuhanoj, ali ne znamo da li se pojave u krvotoku i tijelu kad osoba popije kafu. Takve studije još nisu obavljene.“
Regularna kafa također sadrži kofein. On može podići krvni pritisak kao i krvne nivoe epinefrina (adrenalina).

Bolesti srca i moždani udar

Kafa može spriječiti nekoliko rizičnih faktora za srčani napad i moždani udar. Prvo, postoji potencijalni učinak na rizike dijabetesa tipa 2. Dijabetes tip 2 češće dovodi do bolesti srca i moždanog udara. Pored toga, kafa je povezana za niske rizike poremećaja ritma srca (još jedan faktor rizika za srčani udar i moždani udar) kod žena i muškaraca, i niži rizik za moždani udar kod žena.

U novom istraživanju, sa 130.000 ispitanika, ljudi koji su prijavili da dnevno popiju 1-3 šolje kafe su imali 20% manje izglede da se hospitalizuju zbog abnormalnog ritma srca, nego oni koji ne piju kafu, nevezano za druge faktore rizika. Za žene, kafa može značiti niži rizik od moždanog udara.

U 2009., istraživanja sa 83.700 medicinskih sestara je pokazalo da je 20% niži rizik od moždanog udara kod onih koje su prijavile da piju 2 ili više šolja dnevno, u odnosu na one koje piju manje ili nikako. To je vrijedilo, bez obzira da li žena ima visok krvni pritisak, visok nivo kolesterola i dijabetes tipa 2.

Parkinsova i Alzheimerova bolest

„Za Parkinsonovu bolest su podaci uvijek bili dosljedni: veći unos kafe je povezan sa smanjenjem rizika od Parkinsa. To je zbog unosa kofeina, mada ni ovdje nije jasno kako to tačno funkcioniše,“ navodi doktor Hu. Kafa je povezana i sa niskom rizikom od demencije, uključujući Alzheimerovu bolest. Istraživanja iz Finske i Švedske iz 2009., pokazuju da od 1.400 ljudi praćeni 20 godina, oni koji su prijavili da piji 3-5 šolja kafe dnevno su imali 65% manji rizik od razvijanja demencije i Alzheimerove bolesti, u poređenju sa onima koji malo piju kafu ili nikako.

Rak

Dokazi o prevenciji raka kao efekat kafe su slabiji od onih vezanih za dijabetes tip 2. Ali, prema doktoru Hu, podaci vezani za rak jetre su dosljedni. „Sva istraživanja su pokazala da je velik unos kafe povezan sa smanjenjem rizika ciroze jetre i raka jetre,“ kaže doktor Hu. On nije siguran kako to funkcioniše, ali smatra da je vrlo interesantna pojava. Ova istraživanja pokazuju moguću povezanost, ali kao i sva ostala, i ova ne pokazuju efekte i uzroke.

Trudnoća

U augustu 2010., Američki Koledž akušerstva i ginekologije navodi da umjereni unos kafe – manje od 200 mg dnevno, ili oko 340 grama kafe – ne donosi velike učinke i ne dovodi do pobačaja, preranog poroda ili ne djeluje na fetalni rast.

Ali efekti velikih doza kofeina su nepoznati, i druga istraživanja pokazuju da trudnice koje unose velike količine kafe dnevno imaju veliki risk od pobačaja, nego one koje nikako ne piju ili vrlo malo. Opet, nije dovoljno jasno da je za sve to odgovorna kafa.

Kalorije, žgaravica i urin

Crna kafa je veoma niskokalorična i 170 grama šolje crne kafe sadrži svega 7 kalorija. Ono što bi moglo dovesti da preskočite dnevni kalorijski limit jesu dodaci kafi poput mlijeka, šećera, šlaga... Dodavajući još kafe i mlijeka, dolazite do broja od 46 kalorija. Ako volite i krem na kafi, već ste na 48 kalorija, a kašičica šećera će vam značiti dodatne 23 kalorije.

Ako pijete više kafe, češće ćete trebati u kupatilo. Kafein je blagi diuretik, odnosno tjera vas da urinirate više nego biste trebali bez kafe. Kafa bez kofeina ima gotovo isti učinak na produkciju urina.

Obje vrste kafe sadrže kiselina koje mogu pogoršati žgaravicu.