Šta je štetno za vaš mozak?

Hrana i mozak

Ljudski mozak koristi oko 20% energije koju pružamo našim tijelima. To znači da petina hrane koju jedemo ide u svrhu podrške aktivnosti mozga. S obzirom na to koliko je mozak mali u odnosu na cijelo tijelo, on zaista troši mnogo. Možete li sada bolje zamisliti važnost onoga što jedemo za dobro funkcioniranje mozga i mentalnih sposobnosti? Svi smo čuli za hranu koja je dobra za mozak, poput omega-3 masnih kiselina i borovnica. Ali ono što je još važnije za zdravlje ovog organa je da izbjegavamo hranu koja šteti našem mozgu.

Šećer

Jedna od prvih stvari koju bi stručnjaci stavili na listu najlošijih namirnica za mozak bila bi slatka hrana i piće. Hrana puna šećera nije samo loše za održavanje zdrave težine, nego i za mnoge druge tjelesne funkcije, uključujući i pravilno funkcionisanje mozga. Hrana sa šećerom, poput bombona, žitarica i gaziranih pića, osigurava prekomjernu količinu šećera za mozak. To negativno utječe na naše kognitivne vještine. Šećer, ne samo da stvara ovisnost i doslovno prisiljava vaše tijelo da želi više, već vam i pogoršava pamćenje i pažnju. Jedenjem šećera, prisiljavamo mozak da traži trenutne užitke. To otežava obavljanje zadataka koji nisu super uzbudljivi, ali su važni za mentalni razvoj.

Trans masti

Druga opasna vrsta hrane za mozak su trans masti, za koje ste vjerovatno već i čuli. To je jedna od vrsta nezasićenih masti i zaista je loša za zdravlje vašeg mozga, ali i za cijeli organizam. Konzumiranje trans masti povezano je s bolestima srca, imunološkim problemima, dijabetesom, pa čak i rakom. Molekule trans masti remete proizvodnju hormona, štete pamćenju i drugim kognitivnim sposobnostima. Trans masti utječu i na proizvodnju serotonina - neurotransmitera koji je neophodan za složene mentalne funkcije poput učenja i pamćenja.

Tuna

Treća hrana na listi, iako može zvučati neobično, je tuna. Iako svi kažu da trebate uzimati riblje ulje kako biste imali zdrav mozak, problem je što tuna sadrži živu. To je neurološki otrov koji se nalazi u životinjskim tkivima. Tuna nije jedina riba koja sadrži živu, ali ona se najčešće konzumira. Jedenje tune povremeno vam neće dati dovoljne količine žive koje mogu utjecati na zdravlje vašeg mozga, međutim, ne biste je trebali učiniti dijelom vaše svakodnevne ishrane.

Iako dijeta ima veliki utjecaj na našu mentalnu kondiciju, postoje i drugi važni faktori.

Fizička aktivnost

Ljudski mozak je oblikovan evolucijom. Naši preci neprestano su se kretali - loveći, tražeći zaklon, migrirali su hiljadama kilometara i vrlo često bježali od grabežljivca. Naši unutrašnji organi su navikli na pokret i naš mozak ga najviše treba. Zato je važno izbjegavati neaktivnost i sjedeći način života.

Ipak, nemojte misliti da je potrebno da postanete sportista da biste dobili koristi od vježbanja za mozak. Ne morate dizati utege ili trčati maratone. U redu je ako ne možete redovno ići u teretanu. Pokušajte hodati do kuće nakon posla i uvijek birajte stepenice umjesto lifta.

Ne gubite se u rutini

Česta je pojava da osoba prestane raditi nove stvari i shvati da ima ponavljajući način života. Koliko ljudi znate koji se probude, odlaze na posao, vraćaju se kući da gledaju neke TV emisije, spavaju i ponavljaju istu rutinu iznova i iznova? Mozak ne dobiva ništa novo. Cjelokupni mentalni proces postao je navika. Ovo je posebno loše za ljude koji na poslu rade ponavljajuće stvari. Nemojte praviti istu grešku, te razvijte naviku učenja nečeg novog. Ako nije moguće to raditi svaki dan, pokušajte to raditi barem nekoliko puta sedmično.

Ne pretjerujte

Vaš mozak je sličan računaru. Ako pretrpate računar, on će se pokvariti. Ista stvar će se desiti i vašem mozgu. Kad ga stavite pod preveliki pritisak, postat će slabiji i neće se oporaviti dok ga ne odmorite. Opustite se i upoznajte svoje granice kada je u pitanju obavljanje mentalnih zadataka. Dugoročno ćete postići više ako dovoljno odmarate!