Njemački psiholog Thomas Götz sa svojim timom je izmjerio i klasificirao dosadu te je otkrio njenih pet tipova. Jedan od tih tipova može biti opasan.
Šta se dešava sa organizmom kada nam je dosadno?
Pet tipova dosadePrvi tip je indiferentna dosada kod koje osoba osjeća nizak nivo energije, ali je dobrog duha.
Drugi je kalibrirajuća dosada koju karakterizira to da se osoba osjeća ''bezvezno'' i ne želi se tako osjećati, ali istovremeno ne zna šta učiniti kako bi se izvukla iz tog stanja.
Treći tip je tražeća dosada, a osoba je nemirna, razdražljiva i želi pronaći nešto čime će se baviti.
Četvrti tip je dosada koja nas troši kod koje je osoba deprimirana, ljutita, mrzovoljna, agresivna i sve o čemu razmišlja i govori je kako pobjeći iz takvog stanja.
Peti tip je najgori, to je apatična dosada. U tom stanju osoba jedva šta osjeća, no istodobno nije zabrinuta zbog takvog stanja. Apatija je zvono za uzbunu, jer ograničava izbore, djelovanje i produktivnost osobe koja k tome nije svjesna utjecaja svog stanja na okolinu i ne osjeća za to odgovornost.
Pozitivne strane dosade
Treba imati na umu da dosada ima i svoje dobre strane. Dosadu se može shvatiti kao poziv na akciju, ona može biti poticaj na promjenu koja vodi do boljih ideja, veće ambicije i više prilika.
Dosada ima ove pozitivne strane:
- može poboljšati mentalno zdravlje
- može povećati kreativnost
- vodi u potragu za novim
- motiviše na traženje novih ciljeva
- razvija vještine samokontrole