Dijetalna mast je masnoća koja se konzumira u hrani koju jedete. Masnoća je glavni izvor energije u ishrani, te osigurava devet kalorija po gramu, što je dvostruko više od količine koju osiguravaju ugljikohidrati i proteini.
Masti u ishrani: Koje su dobre, a koje treba izbjegavati?
Šta su i za šta služe?
Dijetalne masti razlikuju se od tjelesne masti - masnoća koja je pohranjena u vašem tijelu. Zbog visokog sadržaja tjelesnih masti, povećava se mogućnost prekomjerne težine ili pretilosti.
Šta je dijetalna masnoća?
Definicija dijetalne masti je drugačija od definicije tjelesne masti. Masnoća u tijelu je suvišna energija koja se skladišti kako bi vašem tijelu omogućila gorivo u fazi gladovanja. Masnoća u tijelu pruža zaštitu vašim organima, te se masno tkivo može skladištiti i kao potkožna masnoća, ili visceralna masnoća (oko organa).
Najjednostavnija definicija dijetalnih masnoća je da su to jednostavno masti koje jedete. U mnogim namirnicama koje svakodnevno konzumirate nalazi se masnoća. Prehrambene masti mogu pridonijeti tjelesnoj masnoći, ako ih konzumirate prekomjerno. Ali prehrambene masti također mogu pomoći mnogim funkcijama u tijelu, ako ih unosite pravilno.
Kada kupujete namirnice, oznaku o masnoći možete pronaći u podacima o hranjivim sastojcima. Ukupna masnoća je kombinirana vrijednost različitih vrsti masti, uključujući zasićene, polinezasićene i monozasićene masti. Ukupna masnoća također može uključivati i trans masti.
Koje su različite vrste masti?
Postoje različite vrste masti koje možete uključiti u vašu ishranu, te su neke vrste masti zdravije od drugih.
Zasićene masti
Zasićena mast je obično ona koja potiče iz životinjskih izvora. Neki biljni izvori, poput kokosovog i palminog ulja, također sadrže zasićene masnoće. Zasićene masti su čvrste na sobnoj temperaturi. Primjeri zasićenih masti uključuju puter i goveđu masnoću. Visoka razina zasićenih masti u ishrani može povećati rizik od srčanih bolesti, zbog toga mnoge zdravstvene organizacije preporučuju da ograničite unos zasićenih masti na manje od 7% ukupnog dnevnog unosa kalorija.
Trans masti
Trans masti su najopasnija vrsta masnoće. Ova vrsta masti je proizvedena kako bi bila čvrsta na sobnoj temperaturi. Proizvođači hrane moraju navesti oznake da proizvod sadrži trans masti. Možete ih prepoznati i na popisu sastojaka koji sadrži riječi "hidrogenizirani" ili "djelomično hidrogenizirani". S obzirom na to da trans masti ne donose zdravstvene koristi, te mogu biti opasne u vašoj ishrani, medicinski stručnjaci preporučuju da ih pokušate potpuno izbjegavati u ishrani.
Nezasićene masti
Nezasićene masti se često nazivaju i "dobrim mastima". Ove zdrave prehrambene masti dolaze uglavnom iz biljnih proizvoda, te su na sobnoj temperaturi obično u tekućem stanju. Primjeri nezasićenih masti uključuju maslinovo ulje, kanolino ulje i avokado. Nezasićene masti mogu pomoći u snižavanju razine lošeg holesterola, stoga stručnjaci za ishranu preporučuju da odaberete hranu s nezasićenim, umjesto one sa zasićenim mastima.
Polinezasićene masti
Druga vrsta zdravih masti su i polinezasićene masti. Omega-3 masne kiseline i omega-6 kiseline su polinezasićene masti, te pružaju značajne zdravstvene koristi. Iz tog razloga zdravstveni stručnjaci preporučuju da unesete 3 do 10 posto svojih dnevnih kalorija u polinezasićenim mastima. Dobri izvori polinezasićenih masti uključuju losos, tunu i druge ribe.
Trebate li smanjiti unos ukupne masnoće?
Odgovor na ovo pitanje nije jednostavan. Smanjenjem jednog mikronutrijenta, poput masti, može prouzrokovati porast drugog makronutrijenta, poput ugljikohidrata. Ravnoteža hranjivih sastojka je važna za dobro zdravlje.
Koliko ukupne masnoće treba konzumirati?
Mnogi stručnjaci preporučuju da vaša ishrana osigurava ne više od 30% ukupnih kalorija iz masnoća. Dakle, ovisno o vašem dnevnom unosu kalorija, vaš dnevni unos masti trebao bi varirati.
