Šta se događa u tijelu ako prebrzo jedete?

Koliko vremena vam je potrebno da pojedete obrok?

Velika je vjerovatnost da ponekad jedete nezdravo brzim tempom. Razlog može biti kratka pauza na poslu ili neizdrživa glad. Ipak, znanstvenici objašnjavaju da ovo nije baš najzdravija navika.

Šta se događa u tijelu ako prebrzo jedete?
Rawpixel

Postavite sebi jednostavno pitanje: "Koliko puta tokom sedmice dovršim obrok za manje od 10 minuta?" Ako je vaš odgovor nešto više od nule, možda biste trebali ozbiljno razmisliti o promjeni prehrambenih navika.

Prebrzo konzumiranje hrane može biti vrlo nezgodno. Istraživači iz Japana 2017. godine, održali su ključnu prezentaciju na temu odnosa između brzog jedenja i metaboličkog sindroma.

Metabolički sindrom je medicinski izraz koji obuhvata sljedeća stanja:

  • Povišen krvni pritisak
  • Visok šećer u krvi
  • Višak tjelesne masti oko struka
  • Nenormalne razine holesterola ili triglicerida

Budući da ovi faktori utječu na zdravlje srca, metabolički sindrom povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa.

Istraživanje

Istraživači sa Sveučilišta Hiroshima u Japanu podijelili su 1.083 muškaraca i žena, prosječne dobi od 51, 2 godine, u jednu od tri skupine na temelju brzine ishrane koju su sami prijavili: spora, normalna ili brza.

Nakon petogodišnjeg razdoblja promatranja, istraživači su prijavili postotak svake skupine koja je razvila metabolički sindrom:

  • Skupina ljudi koji jedu brzo: 11,6%
  • Normalna brzina: 6,5 %
  • Oni koji jedu sporo: 2,3 %

Da biste bolje shvatili ove cifre: Osobe koje jedu brzo imaju gotovo dvostruko veći rizik od razvoja metaboličkog sindroma u odnosu na one koji se normalno hrane. Oni koji jedu normalnom brzinom imaju skoro utrostručeni rizik od grupe koja sporo jede.

Polako jedenje je možda presudna promjena u načinu života kako bi se spriječio metabolički sindrom. Kad ljudi jedu brzo, imaju tendenciju da se ne osjećaju sito i vjerovatnije je da će se prejesti. Brzo jedenje uzrokuje veće fluktuacije glukoze, što može dovesti do inzulinske rezistencije.

Visok kalorijski unos

U istraživanju objavljenom u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition, osobe koje su jele sporijim tempom unosile su 12% manje kalorija od onih koji jedu brzo. Istraživači su zaključili da sporije žvakanje hrane može postati korisno sredstvo u borbi protiv pretilosti. Duže žvakanje pomaže u probavi hrane.

Od trenutka kada počnete jesti, potrebno je oko 20 minuta da vaš mozak shvati da ste siti. Stoga mnogi ljudi koji prebrzo jedu ne osjećaju sitost tokom jela, ali na kraju shvate da su se zapravo prejeli. Prebrza konzumacija hrane može uzrokovati gasove, neprijatnost, nadutost, a sve ovo je zapravo rezultat povećanja količine vazduha pri gutanju hrane.

Evo nekoliko izvrsnih savjeta za usporavanje ishrane:

  • Sjedite za stolom s minimalno ometanja
  • Jedite hranu bogatu vlaknima za koju vam je potrebno više vremena za žvakanje, poput svježeg voća i povrća
  • Pokušajte postaviti minimalan broj žvakanja po zalogaju. Na početku se može činiti neobično, ali pokušajte
  • Poslužujte hranu na manjim tanjirima
  • Koristite manji pribor za jelo
  • Ako počnete brzo žvakati, napravite pet dubokih uzdaha pa nastavite
  • Odvojite dovoljno vremena za jelo, barem 20-30 minuta za svaki obrok.

Komentari (0)

Još nije napisan ni jedan komentar! Budite prvi koji će ostaviti komentar?!

Ostalo još 1500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora/ica, a ne nužno i stavove portala Body.ba te portal ne može i neće odgovarati za sadržaj tih kometara. Komentari koji sadrže vrijeđanja, psovanja i vulgaran riječnik mogu biti uklonjeni bez najave i objašnjenja, ali to ne obavezuje Body.ba da obriše sve komentare koji krše pravila. Čitanjem prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim uvjerenjima.

Podijeli članak