Zašto sanjamo i šta utječe na naše snove?

Kada smo budni, naši snovi imaju određenu logiku, dok je kada spavamo situacija potpuno drugačija. Naime, iako je naš mozak i tokom spavanja aktivan, snovi često nemaju smisla. Razlog mogu biti emocionalni centri mozga koji pokreću snove, a ne logika.

Uloga snova

Istraživači još uvijek ne mogu u potpunosti odrediti koji su ciljevi snova. Postoje, međutim, neka široko prihvaćena uvjerenja i teorije. Snovi mogu biti načini suočavanja s emocionalnim dramama u životu. S obzirom na to da mozak djeluje na mnogo emotivnijoj razini dok spavamo nego kad smo budni, mogu se uspostaviti veze s tim osjećajima koje  u svjesnom stanju ne bismo stvorili.

Instinkt preživljavanja u snovima

Jedno od područja koje je najaktivnije tokom sanjanja je amigdala. Amigdala je dio mozga povezan s instinktom preživljavanja. Jedna teorija sugeriše čak i to da je amigdala aktivnija dok spavamo, nego kada smo budni. Srećom, mozak uz pomoć nervnog sistema šalje signale koji opuštaju naše mišiće. Zbog toga u snu ne pokušavamo trčati ili udarati.

Kreativnost u snovima

Uloga snova je u tome što nam pomažu u olakšavanju naše kreativne sklonosti. Umjetnici svih vrsta ponekad nadahnuće dobiju upravo iz snova. Razlog ovoga je to što u snovima ne postoji logika koja u budnom životu može ograničiti vaš kreativni protok.

Zašto imamo noćne more?

Snovi koji nam pomažu da se produktivno bavimo emocijama, sjećanjima i drugim informacijama, mogu biti vrlo korisni. Ipak, noćne more mogu biti uznemirujuće i zastrašujuće, te imaju tendenciju da uzrokuju stres, anksioznost i ponekad mogu biti reakcija na određene lijekove.

Ako često imate noćne more, mogli biste imati poremećaj spavanja. Zastrašujući snovi koji se često događaju mogu dovesti do psiholoških problema i poremećaja spavanja.

Šta utječe na snove?

Neki faktori koji utječu na nas kad smo budni također mogu utjecati na naše snove. Jedan od utjecaja na naše snove je i to koliko dugo spavamo. Deprivacija sna može učiniti dijelove mozga mnogo aktivnijim kada konačno uđemo u REM fazu sna. Vjerovatno ćemo imati živopisnije snove kojih ćemo se sjećati ako smo danima prije loše spavali.

Trudnice također imaju živopisnije snove zbog pojačane proizvodnje hormona koja utječe na način na koji mozak obrađuje misli i emocije.

Poremećaji mentalnog zdravlja poput depresije i anksioznosti, kao i bipolarni poremećaj i druga stanja povezana s raspoloženjem, također mogu pokrenuti intenzivne i ponekad uznemirujuće snove i noćne more. Lijekovi za ova stanja, uključujući antidepresive i antipsihotike, također su povezani s većim rizikom od noćnih mora.

Jasno je da neka hrana može omogućiti da bolje pamtimo snove. Također, hrana koju je teško probaviti može dovesti do toga da se češće budimo u fazi REM-a. Kada se to dogodi, vjerovatno ćemo se sjetiti snova.