Zašto je važno da dovoljno spavamo?

U kojoj fazi počinjemo sanjati, a kada se skladište uspomene u mozgu?

Spavanje je osnovna funkcija koja omogućava tijelu i umu da se napune. Ovo nas čini osvježenim i energičnim kada se probudimo. Zdrav san također pomaže tijelu da ostane zdravo i smanjuje rizik od brojnih bolesti.

Zašto je važno da dovoljno spavamo?
Pexels

Bez dovoljno spavanja, mozak ne može pravilno funkcionisati. To može ugroziti našu sposobnost koncentrisanja, jasnog razmišljanja i obrađivanja sjećanja.

Koliko sna je potrebno?

Većini odraslih potrebno je između sedam i devet sati noćnog sna. Djeci i tinejdžerima treba znatno više sna, posebno ako su mlađa od pet godina. Radni rasporedi, svakodnevni stres, narušavajući ambijent u spavaćoj sobi i zdravstvena stanja mogu nas spriječiti da spavamo dovoljno. Zdrava ishrana i pozitivne navike u životnom stilu mogu pomoći osigurati odgovarajuću količinu sna svake noći - ali nekima je hronični nedostatak sna prvi znak poremećaja spavanja.

Ciklus spavanja

Unutrašnji "tjelesni sat" reguliše vaš ciklus spavanja, kontrolišući kada se osjećate umorno i spremno za spavanje ili osvježeno i budno. Ovaj sat radi u ciklusu od 24 sata poznat kao cirkadijalni ritam. Nakon buđenja iz sna postajat ćete sve umorniji tokom dana. Ova osjećanja će dostići vrhunac u večernjim satima prije spavanja. Svjetlost utječe na cirkadijski ritam. Mozak sadrži posebnu regiju nervnih ćelija poznatu kao hipotalamus i nakupinu ćelija u hipotalamusu nazvanu suprahiasmatična jezgra koja obrađuje signale kada su oči izložene prirodnom ili umjetnom svjetlu. Ti signali pomažu mozgu da utvrdi je li dan ili noć. Kako prirodno svjetlo nestaje navečer, tijelo će oslobađati melatonin, hormon koji izaziva pospanost. Kada sunce izlazi ujutro, tijelo će osloboditi hormon poznat kao kortizol koji promoviše energiju i budnost.

Faze spavanja

Nakon što utonemo u san, naša tijela prate ciklus spavanja podijeljen u četiri faze. Prve tri faze posnate su kao spavanje (NREM), a završna faza se zove spavanje brzim pokretima očiju (REM).

Prva faza NREM - Prva faza označava prijelaz između budnosti i sna, a sastoji se od laganog sna. Mišići se opuštaju, a puls, disanje i pokreti očiju počinju usporavati, kao i moždani talasi koji su aktivniji dok smo budni. Ova faza obično traje nekoliko minuta.

Druga faza NREM - Drugu fazu karakteriše dublje spavanje jer se puls i brzina nastavljaju usporavati i mišići postaju opušteniji. Pokreti očima će prestati, a tjelesna temperatura će se smanjiti. Moždani valovi također ostaju spori. Ovo je obično najduža faza.

Treća faza NREM - Ova faza igra važnu ulogu u tome kako ćete se osjećati tokom sljedećeg dana. Otkucaji srca, disanje i aktivnost moždanih valova dosežu najniži nivo, a mišići su opušteni koliko trebaju biti.

REM - Prva REM faza će se dogoditi oko 90 minuta nakon što zaspite. Vaše oči će se pod kapcima brzo kretati. Brzina disanja, otkucaji srca i krvni pritisak počinju rasti. U ovoj fazi obično sanjamo, a ruke i noge postaju paralizirane. Trajanje svakog REM ciklusa spavanja se povećava kako noć odmiče. Brojna istraživanja povezuju ovu fazu spavanja s konsolidacijom memorije - procesom pretvaranja nedavno naučenih iskustava u dugotrajna sjećanja. Trajanje REM faze se smanjuje kako starimo, te ćete kasnije provoditi više vremena u NREM fazama.

Ove četiri faze se ponavljaju tokom noći dok se ne probudimo. Za većinu ljudi svaki ciklus će trajati između 90 i 120 minuta. NREM spavanje čini oko 75% do 80% svakog ciklusa. Možete se kratko buditi tokom noći, ali se ne sjećati ničega tokom sljedećeg dana. Ove epizode su poznate kao "W" faze.

Važnost spavanja

Kvalitetan san je važan za pravilne kognitivne funkcije i funkcije ponašanja. Nedostatak sna može dovesti do smanjene kognicije, odgođenih reakcija i promjena raspoloženja. Također se vjeruje da ljudi mogu razviti neku vrstu tolerancije na hronično nespavanje. Iako se mozak i tijelo bore protiv nedostatka, možda toga nisu svjesni jer je vremenom ovo postalo normalno. Pored toga, nedostatak sna povezan je s većim rizikom od određenih bolesti i zdravstvenih stanja. To uključuje gojaznost, dijabetes tipa 2, visok krvni pritisak, bolesti srca, moždani udar i loše mentalno zdravlje.

Komentari (0)

Još nije napisan ni jedan komentar! Budite prvi koji će ostaviti komentar?!

Ostalo još 1500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora/ica, a ne nužno i stavove portala Body.ba te portal ne može i neće odgovarati za sadržaj tih kometara. Komentari koji sadrže vrijeđanja, psovanja i vulgaran riječnik mogu biti uklonjeni bez najave i objašnjenja, ali to ne obavezuje Body.ba da obriše sve komentare koji krše pravila. Čitanjem prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim uvjerenjima.

Podijeli članak