San daje snagu i energiju za sve zadatke tokom dana, pomaže da bolje sačuvamo energiju, popravlja svu štetu u organizmu i omogućava mozgu da se pravilno organizuje. San nam je potreban, ali ne znamo što. Trećina našeg života prođe u spavanju, ali naučnici tvrde da se san nalazi između tjelesnih funkcija i stanja - jer nam je potreban, bez njega ne možemo, ali ipak kontrolišemo okolnosti u kojima spavamo.
Misterija sna
Zašto spavamo?
Misterija pravog razloga zbog kojeg spavamo je povod mnogih neuroloških ispitivanja, ali njegova jedinstvena funkcija još uvijek nije dokazana. Svi vidovi organizama imaju vrijeme budnog stanja i stanja kada spavaju, a dužina sna zavisi od vrste.
Kao primjer, lisice spavaju 20 sati dnevno, mačke oko 20 sati, čimpanze oko 9 sati, tigar 16 sati, a žirafa spava samo 2 sata dnevno. Jedan od objašnjenja za različite potrebe dužine spavanja je taj, da svim vrstama nije potrebna ista količina sna, u zavisnosti koliko dugo su u lovu za hranom i kakav im je način života.
San je kao hrana. Nekolicina naučnika su uporedili san sa hranom, pa tako po njihovim tvrdnjama spavanje, kao i hrana je zaštićen mehanizam koji pomaže tijelu da ima više energije, kako bi se čovjek osjećao sretnijim i kako bi bolje funkcionisao.
Koliko je hrana potrebna organizmu, toliko joj je i san potreban, ali s druge strane, čovjek zna nekada i umanjiti količinu unesene hrane. I dok glad može smiriti bilo koja namirnica, nenaspavanost i umor na bilo kom mjestu, ljude može dovesti do totalne iscrpljenosti koju može izliječiti samo kvalitetan odmor i san.
Jedna od najstarijih teorija je, takozvana evolucijska teorija neaktivnosti, koja glasi da je san vid adaptacije i mehanizam preživljavanja koji omogućava organizmu toplotu, naročito dok je ranjiv. Teorija zagovara da životinje koje su spavale kad su bile mladunčad imaju veće šanse za preživljavanje od onih koji su bili aktivni, a zbog procesa prirodne selekcije, san je postao nužnost. Isto tako, metabolizam se značajno usporava dok spavate, pa to omogućava tijelu da stvara zalihe energije.
Mozak se organizira dok spavate. Jedna od novijih teorija se zasniva na saznanjima da se za vrijeme duboke faze sna, mozak reorganizira. Taj fenomen, poznat i kao moždana plastičnost, nije u potpunosti razjašnjen. ali njegova povezanost sa snom je očita.
Dok spavamo, tijelo se regeneriše. Šteta koja je nastala u organizmu tokom dana se sanira tokom noći, tvrde naučnici sa Harvarda. Regeneriše se tkivo, mišići rastu, nastaje sinteza proteina i otpušta se hormon rasta.
